July 22, 2024

Cerovačke špilje, fantastičan pećinski kompleks, najveći u Hrvatskoj, po svojoj raskošnoj lepoti rame je uz rame čuvenoj Postojnskoj jami

Sretnom igrom slučaja ispalo da smo u samo pola godine videli dva (verovatno) najatraktivnija pećinska kompleksa na području ex Jugoslavije.

Nakon zimske posete Postojnskoj jami, evo nas u jednom letnjem intermecu od morskih plaža u veličanstvenim Cerovačkim špiljama.

Moram priznati da do ove godine nisam čuo za njih, što je svakako nešto čime se ne mogu ponositi, posebno kada sam video o kakvom se fantastičnom prirodnom fenomenu radi.

Prateći vremensku prognozu za odlazak do špilja izabrali smo dan u kome se očekivalo dosta oblaka i kiše, i to se pokazalo kao odličan plan.

Od naše morske ‘’baze’’ u Maslenici, Cerovačke špilje udaljene su 40 km, a do njih se dolazi magistralnim putem preko Gračaca.

Nalaze se na na severoistočnoj padini brda Crnopca, u zaštićenom području ‘’Parka prirode Velebit’’.

Prvo veće mesto je pomenuti Gračac, udaljen 4 kilometra od špilja.

Na sledećem linku možete videti radno vreme, s tim da treba voditi računa da je potrebno  doći pola sata pre termina ulaska u špilje.

https://cerovacke-spilje.hr/planiraj-posjet/info/raspored-ulazaka-radno-vrijeme

Iz tabele vidite da postoje Donje i Gornje špilje, kao i mogućnost da posetite samo jedne, no kada već potegnete do njih, nekako je logično da vidite sve što je dostupno.

Ako se opredelite za tu opciju (obe špilje) , cena je 15 eura za odrasle i 13 eura za decu od 7 do 18 godina.

Pristupni, prostrani parking nalazi se na 553 metra nadmorske visine, a od njega je potrebno oko 15 minuta hoda – uspona pešačkom stazom do ulaza u Donju špilju.

Pored parkinga nalazi se velik, lep i moderan ‘’Centar izvrsnosti Cerovačke špilje’’, gde se osim blagajne nalaze suvenirnica, kafić, višenamenska dvorana, speleološki centar, toaleti, kancelarije itd.

Kompleks je izgrađen na mestu nekadašnjeg motela uništenog u ratu devedesetih.

Ako dolazite leti poput nas, glavna preporuka je vezana za odeću i obuću.

Konstantna temperatura u pećinama je 7 C,  unutra je veoma velika vlažnost, ima dosta vode po stazama po kojima se kreću turisti itd.

Ogroman je šok za organizam kada u takvo okruženje uđete sa npr. 37 C spoljne temperature, a treba provesti unutra preko dva sata.

Zato obavezno morate imati deblje patike od ‘’starki’’ u kojima sam ja poprilično promrzao, duks i neku jaknu, čak i kapa za one bez kose neće smetati, naprotiv.

Možda vam se čini da preterujem, ali verujte da je bilo nekoliko situacija u kojima se čulo, sasvim jasno, cvokotanje naših zuba 😊.

Poseta započinje ulaskom u Donju špilju i tu je subjektivni osećaj hladnoće značajno izraženiji pre svega zbog mnogo jačeg strujanja vazduha, iako je temperatura u obe špilje identična.

Hajde odmah na početku da ukažem koje su mane i minimalni nedostaci ove ture, a da nastavak bude posvećen masi pozitivnih utisaka koje smo poneli sa ovog fantastičnog mesta.

Kroz obe špilje se krećete po istoj stazi, dakle povratak je istim pravcem kojim ste došli, ne postoji (za sada) mogućnost ‘’zaokruživanja’’ rute.

Između 50 minuta i sat vremena se provodi u svakoj od pećina, a tura je vođena na hrvatskom i na engleskom jeziku.

Puno se vremena izgubi dok vodič ispriča, ne tako malo količinu informacija, i dok sve to ne ponovi na engleskom jeziku – mnogo bi efikasnija bila upotreba audio vodiča za strane jezike.

Donje špilje su smeštene na 624, a Gornje na 671 metara nadmorske visine.

Između njih je spoljašnja, pešačka staza sa kojom penjanje/spuštanje traje desetak minuta.

Turistička staza je u svakoj od špilja dugačka oko 700 metara.

Cerovačke špilje su ime dobile po obližnjoj železničkoj stanici Cerovac, iako je Gornja špilja među lokalnim stanovništvom bila poznata kao Kesića pećina.

Donja špilja otkrivena je 30.10.1913. tokom radova na izgradnji železničke pruge prema Splitu, a za njeno istraživanje, promociju i zaštitu najzaslužniji je nadzorni inženjer Nikola Turkalj.

Postoji i Srednja Cerovačka špilja koja nije otvorena za turističke posete.

Iako je prvi pokušaj turističkog korištenja bio još 1936. početak sistematskog turističkog uređenja kreće od 1951.godine.

Godine 1961. špilje su zaštićene kao geomorfološki spomenik prirode, četriri godine kasnije otkriveni su do tada nepoznati delovi Donje špilje, a elektrifikacija turističke staze je sprovedena 1977.

Nakon sedmogodišnje pauze usled rata, pećine ponovo kreću u turističku valorizaciju 1998. godine, a do otkrića novih delova Gornje špilje došlo je 2015.

Dakle, razgledanje smo započeli u Donjoj špilji, a dok smo slušali uvodne reči izuzetno simpatičnog vodiča Tomislava, talas neverovatne svežine koji je dolazio iz veoma prostranog ulaza bio je istovremeno neverovatan i upozoravajući na ono što nas čeka…

Dužina do sada otkrivenih kanala u Donjoj špilji je 4058 metara, ukupna dubina joj je 68 metara, a visinska razlika 97 metara.

Najvažniji i najinteresantniji segmenti Donje špilje su u jugozapadnam kraku Velika dvorana i Kanal sa kaskadama, a u severozapadnom kraku Mamutova dvorana i Medveđa dvorana.

U ovoj poslednjoj, mogu se videti ostaci pećinskih medveda – vodič vam da medveđu kost da je opipate.

U većem delu Donje špilje istraženi su brojni vertikalni kanali, tzv. dimnjaci od kojih je najviši visok 80 metara.

Osim klasičnog ‘’pećinskog nakita’’ u vidu stalagmita, stalaktita, zavesa, stubova, kaskada, bisera, ovde se mogu videti i neki retki i neobični primerci.

Nakon polusatne pauze tokom koje se turisti popnu do Gornjih špilja, malo odmore i ugreju se 😊 kreće drugi deo obilaska.

Rekoh ranije da se čovek znatno prijatnije oseća u ovom gornjem kompleksu u kome je ukupna dužina istraženih kanala 4035 metara.

Ukupna visinska razlika je 202 metra, a ukupna dubina iznosi  192 metra.

Dužina turističke staze je 725 metara, ulaz je na  671 metru nadmorske visine, veoma prostran (6×10 metara).

Raskošna lepota pećinskih ukrasa stvaranih stotinama hiljada godina, ne ostavlja posetioce ravnodušnim u ništa manjoj meri od ranije viđenih u Donjoj špilji.

Posebno oduševljva ovdašnja Velika dvorana, udaljena 300 metara od ulaza.

Osim nje, najpoznatije tačke na turističkoj ruti su Medveđi rov u kome su pronađene brojne kosti pećinskih medveda i Dvorana paleolitskog lovca u kojoj su osim medveđih pronađene i ljudske kosti.

U obe špilje postoje brojni vertikalni kanali koji nisu do kraja ni istraženi i ko zna šta se ovde sve još krije.

Takođe, deo koji je uređen za turistički obilazak samo je jedan mali segment od od sada otkrivenih kanala, rovova i dvorana, pa je moguće da će u doglednoj budućnosti, ukoliko bude bilo volje i sredstava, biti uvećana površina dostupna posetiocima.

Ukoliko ste u blizini, nemojte propustiti obilazak ovog fantastičnog kompleksa, mene je iskreno iznenadio i kvalitet i kvantitet cele priče.

One thought on “Cerovačke špilje, fantastičan pećinski kompleks, najveći u Hrvatskoj, po svojoj raskošnoj lepoti rame je uz rame čuvenoj Postojnskoj jami

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *